Blog

Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj: cijeli postupak korak po korak

Zapošljavanje stranaca ide kroz tri različita puta, a ne kroz jedan. Provjerite koji vrijedi za vaše radno mjesto, koji su rokovi i gdje zahtjevi padaju.

Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj: cijeli postupak korak po korak

Zapošljavanje stranaca iz trećih zemalja u Hrvatskoj ne ide jednim putem, nego kroz tri odvojena postupka, a koji od njih vrijedi za vaše radno mjesto, odlučuje zanimanje, ne odabir poslodavca. Od 1. siječnja do 31. srpnja 2026. Hrvatski zavod za zapošljavanje zaprimio je 93.148 zahtjeva za mišljenje o dozvoli za boravak i rad, od 12.235 poslodavaca i za 380 zanimanja. Pozitivno mišljenje dobilo je 64.141 zahtjev, negativno njih 22.083.

Zapošljavanje stranaca ovdje je razloženo onim redom kojim se stvarno radi: od pitanja treba li vam test tržišta rada do dana kad radnik stane na radno mjesto. Rokovi u tekstu su zakonski, brojke su HZZ-ove.

Podaci provjereni 30. kolovoza 2026. Zakon o strancima zadnji je put mijenjan 4. lipnja 2026., a popis deficitarnih zanimanja mijenja se odlukom Upravnog vijeća HZZ-a bez najave.

Tri puta do radnika iz treće zemlje

Zakon o strancima dijeli zapošljavanje stranaca na tri situacije, i razlika među njima nije formalna: mijenja se broj koraka, broj tijela s kojima razgovarate i vrijeme do prvog radnog dana.

Prvi put ide preko testa tržišta rada. Prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa kod HZZ-a. To je pravilo iz članka 98. stavka 1. i vrijedi za sve što nije izričito izuzeto.

Drugi put ide preko popisa zanimanja. Za zanimanja koja Upravno vijeće HZZ-a stavi na odluku iz članka 101. testa nema, ali mišljenje HZZ-a i dalje ide, jer se u njemu provjeravaju uvjeti poslodavca. Koja su to zanimanja i vrijedi li iznimka za vašu županiju, govori popis zanimanja za koja se test ne provodi.

Treći put zaobilazi oboje. Članak 110. nabraja 32 kategorije za koje se dozvola izdaje bez testa i bez mišljenja HZZ-a: ključno osoblje u trgovačkim društvima, nositelji plave karte EU-a, premještaj unutar društva, posada plovila, radovi na obnovi zgrada oštećenih potresom, znanstveni istraživači, sportaši i još dvadesetak slučajeva. Uz njih stoje sezonski rad do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu te produljenje dozvole za istog poslodavca, istog radnika i isto zanimanje, oboje iz članka 97. stavka 7. Sva tri postupka vode do iste dozvole, ali zapošljavanje stranaca po njima ne traje jednako dugo.

Tri puta do dozvole za boravak i rad: sezonski rad, popis zanimanja HZZ-a i test tržišta rada
Koji put vrijedi za vaše radno mjesto, odlučuje zanimanje, a ne odabir poslodavca.

U brojkama zapošljavanje stranaca izgleda ovako. Od 93.148 zahtjeva u prvih sedam mjeseci 2026. test tržišta rada proveden je na njih 15.277, dakle na svakom šestom. Ostali su prošli kroz neku od iznimaka. Kako se test provodi i kada se ne provodi, razloženo je u posebnom tekstu o tome što je test tržišta rada i njegove iznimke.

Zapošljavanje stranaca korak po korak

Zapošljavanje stranaca po prvom putu, onom preko testa, ide u šest koraka. Redoslijed je fiksan: preskočen korak vraća vas na početak, a ne pomiče naprijed.

  1. Provjerite zanimanje na popisu HZZ-a, zajedno sa stupcem županija. Ako je na popisu i vrijedi za vašu županiju, koraka 2 nema.
  2. Zatražite test tržišta rada elektronički, preko portala Burza rada.
  3. Sklopite ugovor o radu s uvjetima koji nisu stroži od uvjeta na usporedivim radnim mjestima i plaćom koja nije niža od plaće domaćih radnika u istom zanimanju.
  4. Podnesite zahtjev za dozvolu za boravak i rad policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada radnika, odnosno prema sjedištu poslodavca.
  5. Policijska uprava po službenoj dužnosti traži mišljenje HZZ-a. Vi ga ne tražite, ali o njemu sve ovisi.
  6. Radnik može započeti s radom po uručenju potvrde poslodavcu, uz uvjet da je prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Korisnički račun na Burzi rada otvara se unaprijed, prije nego što radnik uopće krene. Cijeli komplet papira koji ide uz četvrti korak razložen je zasebno: koja je dokumentacija za dozvolu za boravak i rad i što se prilaže kojem tijelu.

Vremenski slijed postupka: 15 dana za rezultat testa, 90 dana za podnošenje zahtjeva i 90 dana za odluku MUP-a
Tri zakonska roka. Nijedan od njih nije rok agencije ni poslodavca.

Rokovi teku ovako. HZZ o rezultatu testa obavještava poslodavca najkasnije u roku od 15 dana. Ako u evidenciji nezaposlenih nema raspoloživih osoba, imate 90 dana od primitka obavijesti da podnesete zahtjev za dozvolu. Ministarstvo unutarnjih poslova, preko policijske uprave, dužno je odlučiti što je prije moguće, a najkasnije u roku od 90 dana od urednog zahtjeva; u iznimnim i opravdanim okolnostima povezanima sa složenošću zahtjeva rok se produljuje za dodatnih 30 dana, o čemu vas policijska uprava obavještava.

Jedno mjesto u zakonu ostaje nejasno i bolje ga je znati unaprijed. Rok od 90 dana za odluku Ministarstva po istom zakonu obuhvaća i provedbu testa tržišta rada, iako se test traži prije podnošenja zahtjeva. Kako se ta dva roka zbrajaju kod konkretne policijske uprave, pitajte nadležnu prije nego što radniku obećate datum početka rada.

Postoji i obveza koja se lako previdi. Poslodavac je dužan obavještavati radnika o statusu zahtjeva, a o ishodu ga mora obavijestiti pisanim putem u roku od tri dana. Ako upravnu pristojbu plati poslodavac, nema pravo tražiti povrat od radnika.

Uvjeti za zapošljavanje stranaca: ovdje pada svaki četvrti zahtjev

Od 86.224 obrađena zahtjeva u prvih sedam mjeseci 2026. negativno mišljenje dobilo ih je 22.083. To je svaki četvrti. Ti zahtjevi u pravilu ne padaju na testu, nego na uvjetima iz članka 99., koje HZZ provjerava kad daje mišljenje. Uvjeti se odnose na poslodavca, pa zapošljavanje stranaca ovdje staje bez obzira na to koliko je radnik dobar.

Uvjeti su ovi: aktivna registrirana gospodarska djelatnost povezana sa zanimanjem za koje se traži dozvola; podmirene obveze po javnim davanjima i predana sva propisana porezna izvješća; najmanje jedan isti radnik državljanin Hrvatske, EGP-a ili Švicarske zaposlen u kontinuitetu godinu dana na neodređeno i puno radno vrijeme; izostanak pravomoćnih osuda za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja; izostanak pravomoćnih prekršajnih sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa; priljev na transakcijskom računu u posljednjih 12 mjeseci od najmanje 100.000 eura za pravnu i 40.000 eura za fizičku osobu; račun koji u zadnjih šest mjeseci nije bio blokiran duže od 30 dana u kontinuitetu; i izostanak s popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Razdoblje od 12 mjeseci računa se od mjeseca koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva, a priljevom se smatraju sve uplate na transakcijski račun. Dokaze HZZ pribavlja po službenoj dužnosti, od Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa i Financijske agencije.

Na kraju dolazi omjer, jedini uvjet koji poslodavac mora izračunati sam. HZZ izdaje pozitivno mišljenje ako je broj vaših radnika državljana Hrvatske, EGP-a ili Švicarske na puno radno vrijeme najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja. Za zanimanja s popisa iz članka 101. prag je 10 %. U broj domaćih radnika uračunavaju se i hrvatski iseljenici i članovi njihovih obitelji kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja ili stalni boravak.

Računica je kratka. Zapošljavate li već 20 radnika iz trećih zemalja, za sljedeće zapošljavanje trebate najmanje četiri domaća radnika na puno radno vrijeme, a ako je zanimanje na popisu, dovoljna su dva. Kod svakog novog zahtjeva u broj radnika iz trećih zemalja uračunavaju se i već izdana pozitivna mišljenja HZZ-a, pa se prag pomiče kako grupa raste.

Devet uvjeta poslodavca iz članka 99. Zakona o strancima, s omjerom domaćih radnika kao posljednjim
Osam uvjeta provjerava HZZ po službenoj dužnosti. Deveti računa poslodavac sam.

Ovdje treba upozorenje. Pravilnik o evidencijama HZZ-a iz kolovoza 2025. u članku 43. i dalje navodi 16 % i 8 %, kao i promet od 10.000 eura mjesečno za pravnu osobu. Ti brojevi potječu iz zakona prije izmjena. Zakon ima jaču pravnu snagu od pravilnika, a ministar nadležan za rad ima šest mjeseci od 4. lipnja 2026. da ga uskladi. Isti zastarjeli brojevi stoje i u pročišćenim tekstovima zakona koje objavljuju privatni pravni portali, provjereno 30. kolovoza 2026., pa se na njih ne oslanjajte. Dok usklađivanje ne prođe, pitajte nadležnu područnu službu HZZ-a koji se broj primjenjuje na vaš zahtjev, i pitanje postavite pisano.

Ovo je i mjesto na kojem zapošljavanje stranaca najčešće stane prije nego što je počelo, a razlog nije test. Prije nego što bilo što predate, možemo proći vaš omjer i uvjete iz članka 99. s vama. Ako ne prolazite, bolje je to saznati na početku nego nakon tri mjeseca čekanja.

Gdje radnik smije raditi

Zapošljavanje stranaca vezano je uz područje, a ne uz državu. Radnik smije raditi, a poslodavac ga smije zaposliti, samo na području one policijske uprave u kojoj je tražen test tržišta rada i u kojoj je HZZ utvrdio da nema raspoloživih osoba. Za zanimanja s popisa iz članka 101. rad je dopušten samo na području onih policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno. Policijske uprave u kojima je test proveden upisuju se u potvrdu koju izdaje policijska uprava.

Od 4. lipnja 2026. provedbu testa možete zatražiti za područje više policijskih uprava odjednom, pa i naknadno, nakon što je dozvola izdana ili produljena. Gradite li na dvije lokacije ili selite ekipu između gradilišta, tražite test za sva područja odmah.

Unutar tog ograničenja radnik smije raditi u svim poslovnim objektima u kojima poslodavac obavlja djelatnost, u skladu s ugovorom o radu.

Koliko zahtjeva prolazi, po županijama

Statistika HZZ-a objavljuje ishode po županijama, i razlike su veće nego što se očekuje od jednog zakona i jednog tijela. Zapošljavanje stranaca nije jednako prohodno u Puli i u Sisku.

Udio negativnih mišljenja HZZ-a po županijama od siječnja do srpnja 2026., od 17,8 % u Dubrovačko-neretvanskoj do 45,6 % u Sisačko-moslavačkoj
Ista pravila, dvostruko različit ishod. Podaci HZZ-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja 2026.

Najniži udio negativnih mišljenja ima Dubrovačko-neretvanska županija, 17,8 %. Najviši Sisačko-moslavačka, 45,6 %. Iza njih su Karlovačka s 41,0 % i Brodsko-posavska s 40,6 %. Grad Zagreb i Zagrebačka županija, zajedno gotovo petina svih zahtjeva u državi, drže 36,2 % i 37,7 %. Prosjek Republike Hrvatske je 25,6 %.

Podaci ne govore zašto je tako, i ne bismo ih tumačili preko onoga što pokazuju. Vidi se jedino da obalne županije s turizmom i građevinom prolaze lakše od kontinentalnih, i da planiranje po prosjeku vara u obje strane. Poslodavac u Sisku koji računa na tri od četiri odobrena zahtjeva planira krivo.

Vrijedi znati i mjeru posla: 93.148 zahtjeva na 12.235 poslodavaca daje prosječno 7,6 zahtjeva po poslodavcu. Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj radi se u grupama, ne pojedinačno, i postupak je na to postavljen. Koliko ih smijete dovesti odjednom i postoje li još kvote za zapošljavanje stranaca, razloženo je u zasebnom tekstu.

Što se mijenja 4. lipnja 2027.

Izmjene Zakona o strancima objavljene su u Narodnim novinama broj 55/2026 i stupile su na snagu 4. lipnja 2026. Jedan njihov dio počinje vrijediti tek godinu dana kasnije, i o njemu se malo govori.

Od 4. lipnja 2027. radnik iz treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole za boravak i rad dužan je položiti ispit poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na osnovnoj razini A1.1. Dokaz o položenom ispitu prilaže se uz zahtjev za produljenje dozvole i uz novi zahtjev, a postaje sastavni dio evidencije o radnicima koju poslodavac vodi.

Dvije stvari u toj odredbi tiču se izravno poslodavca. Troškove ispita snosi poslodavac, i to je već na snazi. Iznimke su dvije: ispit ne polažu oni koji su se školovali u Hrvatskoj i oni koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika. Radnik iz Uzbekistana ne ulazi ni u jednu, pa za grupu od dvadeset ljudi to znači dvadeset ispita i njihovo organiziranje prije prvog produljenja.

Ispite provode škole stranih jezika sa suglasnošću ministra nadležnog za rad, sveučilišta i sastavnice koje izvode programe hrvatskog jezika te ustanove za obrazovanje odraslih sa suglasnošću ministarstva nadležnog za obrazovanje. Tko planira zapošljavanje stranaca na dulji rok, taj trošak uračunava već sada.

Nakon dozvole: promjena, nezaposlenost, smještaj

Zapošljavanje stranaca ne završava izdavanjem dozvole, a troškovi koji dolaze poslije oni su koje poslodavci najčešće ne uračunaju.

Promjena poslodavca

Radnik može promijeniti poslodavca unutar važenja dozvole, ali ako je na toj dozvoli došao u Hrvatsku, tek nakon šest mjeseci rada. Iznimka postoji ako je protiv poslodavca pokrenut postupak zbog kaznenih djela protiv radnih odnosa, ako je inspekcija pokrenula postupak zbog najtežih prekršaja ili ako plaća nije isplaćena odmah po dospijeću. Novi poslodavac traži svoj test tržišta rada, obavještava policijsku upravu u roku od tri dana od sklapanja ugovora, HZZ daje mišljenje u pet dana, a Ministarstvo odlučuje u roku od 45 dana.

Nezaposlenost unutar dozvole

Radnik smije biti nezaposlen do tri mjeseca ako dozvola vrijedi kraće od dvije godine, odnosno do šest mjeseci ako vrijedi duže. O prestanku radnog odnosa dužan je obavijestiti HZZ u roku od pet dana.

Rokovi za promjenu poslodavca, promjenu zanimanja, dodatni rad, nezaposlenost i promjenu smještaja unutar važenja dozvole
Pet obveza koje počinju tek nakon što je dozvola izdana.

Smještaj

Kada poslodavac osigurava smještaj ili posreduje u njegovu osiguravanju, smještaj mora biti primjeren, a poslodavac o svakoj promjeni primjerenosti obavještava policijsku upravu u roku od 15 dana. Najamnina se ne smije automatski odbijati od plaće, a radniku se uručuje ugovor o najmu s jasno navedenim uvjetima.

Prvih pet koraka zapošljavanja stranaca radimo za poslodavce koji nam se jave: otvaranje računa na Burzi rada, sastavljanje zahtjeva, praćenje rokova i predaju dokumentacije policijskoj upravi. Radnike iz Uzbekistana dovodimo u graditeljstvu i proizvodnji, u zanimanjima od zidara i oplatara do zavarivača i servisera rashladne tehnike.

Provjera prije prvog zahtjeva

Sedam stvari koje treba imati riješene prije nego što zapošljavanje stranaca uopće krene, to jest prije nego što otvorite ijedan obrazac:

  1. Zanimanje provjereno na aktualnom popisu HZZ-a, zajedno sa stupcem županija.
  2. Popis policijskih uprava na čijem će području radnik raditi, sve odjednom.
  3. Uvjeti radnog mjesta koji nisu stroži od uvjeta na usporedivim mjestima, i plaća koja nije niža od plaće domaćih radnika u istom zanimanju.
  4. Broj domaćih radnika na puno radno vrijeme, izračunat prema broju već zaposlenih iz trećih zemalja i prema već izdanim pozitivnim mišljenjima.
  5. Priljev na računu za posljednjih 12 mjeseci i stanje javnih davanja, uključujući predana porezna izvješća.
  6. Dokazi o radnom iskustvu ili obrazovanju radnika, prevedeni; za regulirane profesije rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije.
  7. Smještaj i odgovor na pitanje tko ga plaća, ako ga osiguravate vi.

Prvih pet točaka prolazimo s poslodavcem, šestu rješavamo na uzbekistanskoj strani prije nego što radnik krene. Poslujemo kao licencirana privatna agencija za zapošljavanje: licenca broj 0078 izdana je 7. travnja 2021. društvu LLC „Specialist Group Private Employment Agency“, a upis možete provjeriti u državnom registru privatnih agencija za zapošljavanje Uzbekistana pretragom po tom nazivu. Pošaljite nam opis radnog mjesta, broj radnika i lokaciju, pa ćemo vam u roku od dva radna dana reći kojim putem ide vaše zanimanje i koji rokovi na vas otpadaju.

Česta pitanja

Pitanja i odgovori

Kako izgleda postupak zapošljavanja stranca iz treće zemlje?

Postoje tri puta. Za većinu radnih mjesta poslodavac traži test tržišta rada kod HZZ-a, a zatim podnosi zahtjev za dozvolu za boravak i rad policijskoj upravi. Za zanimanja s popisa Upravnog vijeća HZZ-a testa nema, ali mišljenje HZZ-a i dalje ide. Za kategorije iz članka 110. Zakona o strancima ne treba ni test ni mišljenje.

Koliko traje cijeli postupak?

Zakonski rokovi su dva. HZZ o rezultatu testa tržišta rada obavještava najkasnije u roku od 15 dana, a Ministarstvo unutarnjih poslova o zahtjevu za dozvolu odlučuje najkasnije u roku od 90 dana od urednog zahtjeva, uz mogućnost produljenja za 30 dana u iznimnim okolnostima. To su rokovi tijela, a ne naši.

Koje uvjete poslodavac mora ispunjavati?

Aktivnu registriranu djelatnost povezanu sa zanimanjem, podmirena javna davanja i predana porezna izvješća, najmanje jednog istog domaćeg radnika zaposlenog godinu dana u kontinuitetu na neodređeno i puno radno vrijeme, priljev na transakcijskom računu od 100.000 eura za pravnu i 40.000 eura za fizičku osobu u zadnjih 12 mjeseci, račun koji nije bio blokiran duže od 30 dana i izostanak osuda i sankcija iz članka 99. Zakona o strancima.

Koliko domaćih radnika moramo imati?

Zakon o strancima traži da broj radnika državljana Hrvatske, EGP-a ili Švicarske na puno radno vrijeme bude najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, odnosno najmanje 10 % za zanimanja s popisa iz članka 101. Pravilnik o evidencijama HZZ-a još navodi 16 % i 8 %, pa prije podnošenja provjerite kod nadležne područne službe HZZ-a koji se broj primjenjuje.

Gdje radnik smije raditi nakon što dobije dozvolu?

Samo na području one policijske uprave u kojoj je tražen test tržišta rada, odnosno onih policijskih uprava za koje je zanimanje deficitarno. Od 4. lipnja 2026. test se može zatražiti za više policijskih uprava odjednom, pa tražite sva područja na kojima će radnik raditi.

Koja zanimanja šaljete u Hrvatsku?

Zanimanja s popisa iz članka 101. i ona za koja ide test tržišta rada: u graditeljstvu zidari, oplatari, fasaderi, monteri gipskartona i panela, gletari, soboslikari i keramičari, a u proizvodnji zavarivači MIG/MAG, tokari i glodači, strojarski inženjeri i serviseri rashladne tehnike. Vozače i hotelsko osoblje u Hrvatsku ne šaljemo.

Javite nam se

Razgovarajmo o vašim potrebama za radnicima

Ostavite upit i javit ćemo vam se u roku od 48 sati u radno vrijeme — ili nam pišite izravno na Telegram ili nazovite.

Ja sam