Dozvola za boravak i rad veže radnika za jedno zanimanje, jednog poslodavca i jedno područje. Što se prilaže zahtjevu, koji rokovi teku i kako ide produljenje.
Dozvola za boravak i rad jedna je isprava za dvije stvari: njome državljanin treće zemlje u Hrvatskoj stječe i pravo boraviti i pravo raditi. Izdaje je Ministarstvo unutarnjih poslova preko policijske uprave, a ono što se u govoru zove radna dozvola za strance danas je upravo ona. Zahtjev podnosi poslodavac ili sam radnik. Rok za odluku je 90 dana od urednog zahtjeva, a dozvola vrijedi najdulje tri godine.
U praksi se previđa ono što dolazi poslije. Dozvola za boravak i rad veže radnika za jedno zanimanje, jednog poslodavca i jedno područje. Svaka promjena bilo kojeg od to troje ima svoj rok i svoj obrazac.
Podaci provjereni 30. kolovoza 2026. prema tekstu izmjena Zakona o strancima, NN 55/2026. Zakon je zadnji put mijenjan 4. lipnja 2026., a postupci započeti prije toga dovršavaju se po odredbama prethodnog zakona.
Radne dozvole za strance kao zaseban dokument u Hrvatskoj više nema. Postojala je do kraja 2020., zajedno s kvotnim sustavom. Zakon o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. spojio je boravak i rad u jednu ispravu.
Izraz „radna dozvola za strance“ ostao je u govoru i u pretragama, pa ga i mi ovdje spominjemo. U obrascima, rješenjima i potvrdama stoji jedino dozvola za boravak i rad, odnosno dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja. Tražite li obrazac pod starim imenom, nećete ga naći.
Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad može podnijeti poslodavac ili sam državljanin treće zemlje. Podnosi se u policijskoj upravi ili policijskoj postaji. Mjesto je određeno namjeravanim boravkom ili radom radnika, odnosno sjedištem poslodavca. Odabir nije formalnost. On određuje koja policijska uprava vodi postupak.
Dva pravila iz istog članka rijetko se spominju. Oba mogu zaustaviti postupak prije nego što je počeo. Zahtjev će biti odbačen rješenjem ako je podnesen za radnika koji u Hrvatskoj boravi nezakonito. Bit će odbačen i ako je postupak za tog radnika već u tijeku kod drugog poslodavca. Obrnuto pravilo vrijedi za radnika koji već ima važeću dozvolu ili privremeni boravak: podnesete li zahtjev prije isteka, radnik smije ostati do izvršnosti odluke.
Mišljenje HZZ-a policijska uprava traži sama, po službenoj dužnosti. Sam postupak zapošljavanja stranaca od radnog mjesta do prvog radnog dana razložen je u zasebnom tekstu. Poslodavac ga ne podnosi. O njemu, međutim, sve ovisi: u dijelu koji se odnosi na uvjete iz članka 99. mišljenje je obvezujuće.
Popis je kratak. Upravo zato iznenađuje. Zakon uz zahtjev traži tri priloga:
Uz ta tri priloga dolaze još dva, ovisno o zanimanju. Zapošljavate li radnika u zanimanju s popisa zanimanja za koja se test ne provodi, prilaže se dokaz da ima potrebne kompetencije. Dokazuje se radnim iskustvom ili završenim obrazovanjem. Za jednostavna zanimanja taj se dokaz ne traži: riječ je o zanimanjima za koja po Hrvatskom kvalifikacijskom okviru nije potrebna cjelovita srednjoškolska kvalifikacija. Za regulirane profesije s hrvatskog popisa prilaže se rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije.
Zamka je u drugoj točki. Uvjeti koje ste napisali u testu tržišta rada postaju uvjeti koje radnik mora dokazati. Postavite li deset godina iskustva da biste smanjili šanse za domaćeg kandidata, tih deset godina morat ćete dokazati za svog radnika. Test se time ne polaže lakše. Polaže se teže.
Dokaze o samom poslodavcu ne prilažete. Njih HZZ pribavlja sam: potvrdu o javnim davanjima od Porezne uprave, podatke o osudama i prekršajima od Ministarstva pravosuđa, podatke o priljevu i blokadi računa od Porezne uprave i Financijske agencije, a podatke o radnopravnom statusu zaposlenih od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Ministarstvo je dužno odlučiti što je prije moguće, a najkasnije u roku od 90 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Riječ „uredan“ nosi cijeli rok. Dok zahtjev nije potpun, rok ne teče.
U iznimnim i opravdanim okolnostima povezanima sa složenošću zahtjeva rok se produljuje za dodatnih 30 dana, o čemu policijska uprava obavještava podnositelja. Za sezonski rad tog produljenja nema.
Zakon dodaje rečenicu koja zbunjuje. Rok od 90 dana obuhvaća i provedbu testa tržišta rada, premda se test po istom zakonu traži prije podnošenja zahtjeva. Kako nadležna policijska uprava zbraja ta dva razdoblja, pitajte je prije nego što obećate datum početka rada.
Kada je dozvola za boravak i rad odobrena, rješenje se donosi u obliku zabilješke u spisu. Policijska uprava izdaje potvrdu s podacima o radniku, poslodavcu, roku važenja, radnom mjestu i zanimanju. U istu potvrdu upisuju se i policijske uprave u kojima je proveden test tržišta rada. Radnik smije započeti s radom po uručenju te potvrde poslodavcu, ako je prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Biometrijska dozvola boravka izrađuje se poslije.
Poslodavac je dužan obavještavati radnika o statusu zahtjeva, a o ishodu ga mora obavijestiti pisanim putem u roku od tri dana.
Dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do tri godine. Isto vrijedi za agencije za privremeno zapošljavanje. Za kategorije iz članka 110. gornja granica je dvije godine. To su ključno osoblje, plava karta EU-a, premještaj unutar društva i ostali slučajevi koji ne prolaze kroz HZZ. Sezonska dozvola ide do 90 dana ili do devet mjeseci.
Produljenje ima svoj rok i on je kraći nego što se očekuje. Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca, istog radnika i isto zanimanje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole, u policijskoj upravi prema mjestu boravišta radnika. Ta ista kombinacija je i razlog zašto se test tržišta rada tada ne provodi.
Ministarstvo je dužno odlučiti o produljenju prije isteka postojeće dozvole. Podnesete li zahtjev u roku, radnik smije ostati i raditi do izvršnosti odluke. Propustite li rok od 30 dana, radnik i dalje smije ostati, ali samo ako je zahtjev stigao prije isteka dozvole. Propustite li i taj datum, produljenja nema. Ide se u novi postupak, s testom.
Dozvola za boravak i rad nije opća radna dozvola. Ona veže radnika uz tri stvari odjednom. Odstupanje od bilo koje od njih zakon nabraja među prekršajima poslodavca.
Prvo, uz poslove i zanimanje navedene u potvrdi. Drugo, uz poslodavca navedenog u potvrdi, odnosno uz korisnika kod ustupanja radnika. Treće, uz područje one policijske uprave u kojoj je tražen test tržišta rada i u kojoj je HZZ utvrdio da nema raspoloživih osoba. Za deficitarna zanimanja s popisa iz članka 101. rad je dopušten samo ondje gdje je zanimanje deficitarno.
Unutar te granice radnik smije raditi u svim poslovnim objektima u kojima poslodavac obavlja djelatnost, u skladu s ugovorom o radu. Od 4. lipnja 2026. provedbu testa možete zatražiti za više policijskih uprava odjednom, pa i naknadno, nakon što je dozvola izdana ili produljena.
Gradite li na dvije lokacije ili selite ekipu između gradilišta, tražite test za sva područja odmah. Naknadno traženje znači novi test i novo čekanje. Rad izvan dopuštenog područja nije administrativna sitnica, nego prekršaj poslodavca. Pošaljite nam opis radnog mjesta i lokacije, pa ćemo prije podnošenja provjeriti pokriva li vaša dozvola sva gradilišta na kojima planirate raditi.
Tri različite situacije, tri različita postupka, a rokovi su u sve tri kratki i računaju se od dana sklapanja ugovora.
Radnik može promijeniti poslodavca unutar važenja dozvole. Iznimka je važna. Ako je upravo na toj dozvoli za boravak i rad došao u Hrvatsku, promjena je moguća tek nakon šest mjeseci rada. Prije toga roka promjena je dopuštena samo u četiri slučaja: pokrenut postupak protiv poslodavca zbog kaznenih djela protiv radnih odnosa, inspekcijski postupak zbog najtežih prekršaja, sudski postupak za zaštitu dostojanstva radnika ili plaća koja nije isplaćena odmah po dospijeću.
Drugi poslodavac traži svoj test tržišta rada. Zatim u roku od tri dana od sklapanja ugovora obavještava policijsku upravu i prilaže ugovor o radu. Cijeli je postupak opisan i na stranici usluge HZZ-a. HZZ daje mišljenje u pet dana, Ministarstvo odlučuje u 45 dana. Radnik smije početi raditi od dana pozitivnog mišljenja. Postojeća dozvola ostaje važiti do svog isteka.
Obavijest o promjeni poslodavca ne može se podnijeti dok traje postupak produljenja ni kada je do isteka dozvole ostalo manje od 30 dana. U tim se slučajevima ide na novi zahtjev, ne na obavijest.
Zanimanje se mijenja unutar važenja dozvole, uz uvjet da je novi ugovor o radu sklopljen do kraja njezina važenja. Poslodavac i za to traži test tržišta rada. Zatim u roku od tri dana od sklapanja ugovora podnosi zahtjev policijskoj upravi. HZZ daje mišljenje u pet dana. Ako je negativno, radnik nastavlja raditi u prvom zanimanju.
Radnik zaposlen u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno može dodatno raditi kod drugog poslodavca. Drugi poslodavac traži test tržišta rada. U roku od tri dana od sklapanja ugovora o dodatnom radu podnosi zahtjev. Uz njega prilaže i pisanu obavijest kojom je radnik o svemu obavijestio prvog poslodavca. Mišljenje HZZ-a stiže u pet dana. Ostane li radnik bez posla kod prvog poslodavca ili prestane li raditi puno radno vrijeme, dodatni rad prestaje.
Prestanak radnog odnosa ne poništava dozvolu odmah. Radnik smije biti nezaposlen, višekratno ili jednokratno: do tri mjeseca ako dozvola vrijedi kraće od dvije godine, do šest mjeseci ako vrijedi duže. Ta se razdoblja produljuju za još tri mjeseca ako je radnik bio izložen posebno iskorištavajućim radnim uvjetima. Zakon nabraja okolnosti koje na to upućuju: izvanredni otkaz uzrokovan ponašanjem poslodavca, neisplaćena plaća po dospijeću, pokrenuti kazneni ili inspekcijski postupak, sudski postupak radi zaštite dostojanstva.
Obveze su na radniku i izričite su. O prestanku radnog odnosa dužan je obavijestiti HZZ u roku od pet dana. Dužan je i tražiti posao, prihvatiti ponuđeno zaposlenje i odazvati se na poziv HZZ-a. Ako to ne učini, HZZ obavještava policijsku upravu.
Za poslodavca iz toga slijedi jedno. Dan prestanka radnog odnosa je dan od kojeg teče rok, a ne dan od kojeg se počinje razmišljati.
Kada poslodavac osigurava smještaj ili posreduje u njegovu osiguravanju, na njega prelaze četiri obveze.
Smještaj mora biti primjeren. To znači: mora radniku osiguravati primjeren životni standard tijekom cijelog boravka. O svakoj promjeni primjerenosti poslodavac obavještava policijsku upravu u roku od 15 dana. Najamnina se smije naplaćivati, ali iznos ne smije biti previsok u odnosu na neto primitke radnika i kvalitetu smještaja. Automatski se odbijati od plaće ne smije. Radniku se uručuje ugovor o najmu s jasno navedenim uvjetima, a smještaj mora zadovoljavati opće zdravstvene i sigurnosne norme.
Tehničke uvjete i dokumentaciju kojom se smještaj dokazuje propisuje ministar unutarnjih poslova pravilnikom. Suglasnost daju ministri nadležni za graditeljstvo, rad i zdravstvo.
Šest stvari koje se provjeravaju prije, a ne poslije:
Prve četiri točke prolazimo s poslodavcem prije podnošenja. Radnike iz Uzbekistana dovodimo u graditeljstvu i proizvodnji, pa znamo koji dokazi o iskustvu prolaze kod kojeg zanimanja. Dokaze o iskustvu i obrazovanju prikupljamo na uzbekistanskoj strani, prije nego što radnik krene. Poslujemo kao licencirana privatna agencija za zapošljavanje: licenca broj 0078 izdana je 7. travnja 2021. društvu LLC „Specialist Group Private Employment Agency“, a upis možete provjeriti u državnom registru privatnih agencija za zapošljavanje Uzbekistana pretragom po tom nazivu. Javite nam broj radnika, zanimanje i lokacije, pa ćemo vam u roku od dva radna dana reći koja dokumentacija na vas otpada i koji rokovi teku.
Tri priloga: ugovor o radu bez diskriminatornih odredbi i s plaćom koja nije niža od plaće domaćih radnika u istom zanimanju, dokaz da radnik ispunjava zahtjeve postavljene u testu tržišta rada te dokaz o primjerenom smještaju ako ga poslodavac osigurava. Za zanimanja s popisa HZZ-a dodaje se dokaz o kompetencijama, a za regulirane profesije rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije.
Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je odlučiti što je prije moguće, a najkasnije u roku od 90 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U iznimnim i opravdanim okolnostima povezanima sa složenošću zahtjeva rok se produljuje za dodatnih 30 dana, o čemu policijska uprava obavještava podnositelja.
Na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do tri godine. Za kategorije iz članka 110. Zakona o strancima gornja granica je dvije godine, a za sezonski rad 90 dana odnosno devet mjeseci.
Najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole, u policijskoj upravi prema mjestu boravišta radnika. Za produljenje kod istog poslodavca, za istog radnika i isto zanimanje test tržišta rada se ne provodi.
Može, unutar važenja dozvole. Ako je na toj dozvoli došao u Hrvatsku, promjena je moguća tek nakon šest mjeseci rada, osim u slučajevima koje zakon posebno navodi. Novi poslodavac traži svoj test tržišta rada i u roku od tri dana od sklapanja ugovora obavještava policijsku upravu; HZZ daje mišljenje u pet dana, a Ministarstvo odlučuje u 45 dana.
Radnik smije biti nezaposlen do tri mjeseca ako dozvola vrijedi kraće od dvije godine, odnosno do šest mjeseci ako vrijedi duže. O prestanku radnog odnosa dužan je obavijestiti HZZ u roku od pet dana.
Ostavite upit i javit ćemo vam se u roku od 48 sati u radno vrijeme — ili nam pišite izravno na Telegram ili nazovite.